prošla nedelja bila mi je baš, baš naporna… za potrebe jednog konkursa trebalo je da snimimo film, a kako nisam imala koga da pitam za pomoć, bila sam i snimatelj i glavna glumica, a posle i montažer, produkcija i sve ostalo… ne pitajte ništa, Bojan je rekao da ne bi trebalo time više da se bavim, da je zvuk katastrofa i da izgledam kao Marina Abramovič iz mlađih dana… šta god to bilo ;)
taman kad se to završilo, ispalo je da moram da glumim dizajnera za potrebe našeg Leonarda, da bismo potom provele neverovatnih 13 sati u četvrtak pišući prijavu za konkurs… u petak smo je poslali, tako da on odlaska za Mo nije bilo ništa. Bila sam toliko slomljena i ukočena od 5-dnevnog sedenja, a kako je subotnja radionica sa studentima arhitekture otkazana, odlučila sam kako želim da provedem dan: da gulim maltere u tišini!
ispunih sebi želju – ogulih ovaj zid i sa druge strane – njega ćemo da sečemo sa dva potkovičasta luka, a u sredini bi trebalo da dođe šporet…
mada, hmmm, sad kad sam otvorila ovaj deo gde bi trebalo da bude šporet i videla ovaj nazovi dimnjak… pa, mislim da ćemo morati da skidamo još neke delove, kao i čitav odžak u tavanu…
znate šta me fascinira? kako je ovo uopšte moglo da funkcioniše 100 godina? isečen na debljinu od pola cigle, zatvoren crepom sa ove i malterima sa obe strane… prosto neverovatno :)
i da, onaj nelepi deo – trebalo je prebaciti jedno 7-8 kolica ovih maltera na moje visoke leje u dnu bašte… sreća, pa su višnje bile na putu do tamo, pa sam imala kvalitetne pauze… nabrala sam jedno 5kg, mama i sestra sutradan još nekih 50kg, a kaže da ni trećinu nisu obrale… pa, ako izdrže do vikenda, a nekom treba – dođite da berete!
e, a za kraj jedno malo čudo – ja, inače, baš ne volem cveće (jer, nije za jelo, odnosno bar ja nemam (još uvek) običaj da ga jedem), ali sam uhvatila sebe u potpunom oduševljenju, kako u bašti fotkam:
to je, valjda, zato što je to cveće povrća, hehe… prelepo je :) potpuno mi je ulepšalo dan!
i tako se vratih za NS, pa kući za ZR, umorna i sa bolovima u leđima, što od sedenja, što od voženja kolica – ali: srećna ;)




Znam da si umorna, ali pogledaj i ovaj konkurs.
Ako treba pomoc, pisanje, stampanje,javi se…
Svaka cast za energiju..
Ulivas nam svima nadu…
Kada sve ovo vidim, bas je blam biti nezadovoljan, sumoran…
srdacan pozdrav,
Jelka Djordjevic
http://narr.gov.rs/index.php/Info/Konkursi/Javni-poziv-za-dodelu-sredstava-u-okviru-Programa-podrshke-zhenskom-preduzetnishtvu-kroz-dodelu-bespovratne-finansijske-pomoci-u-2014.-godini
draga Jelka, od srca Vam se zahvaljujem na pomoći i podršci – nažalost, nisam registrovana kao preduzetnik, mada to pokušavam od prošle godine… nadam se da će biti prilike da konkurišem sledeće godine ;) i da znate – umor je prošao, nastavljam dalje, sve je pod kontrolom :) hvala Vam još jednom i nadam se da se vidimo prvom sledećom prilikom u Zrenjaninu ;)
Dragana, molim vas da mi kazete na koju stranu ide ovaj kosi ozdak ? Jug ili ?
ovaj je isečen u jednom od pregradnih zidova, tako smo ga zatekli.