{"id":7551,"date":"2015-02-06T10:07:43","date_gmt":"2015-02-06T10:07:43","guid":{"rendered":"http:\/\/zemljanarhitektura.com\/?p=7551"},"modified":"2022-03-15T19:56:51","modified_gmt":"2022-03-15T19:56:51","slug":"dene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/?p=7551","title":{"rendered":"\u0110ene"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\"><a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/05-mnhsiedu.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7576\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/05-mnhsiedu.jpg\" alt=\"05 mnhsiedu\" width=\"600\" height=\"400\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/05-mnhsiedu.jpg 600w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/05-mnhsiedu-300x200.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/05-mnhsiedu-450x300.jpg 450w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/05-mnhsiedu-120x80.jpg 120w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/a>Djenn\u00e9\u00a0je grad\u00a0<\/span>osnovan 800.godine u centralnom Maliju i jedan je od najstarijih gradova podsaharske Afrike. nalazi se na ostrvu u delti reke Nila, a spontano je<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">\u00a0<\/span>postao sedi\u0161te trgovaca koji su svoju robu (so, zlato i robovi) donosili i odnosili iz Timbuktua.\u00a0<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">uspon grada je zavisio od ove trgovine, a kad su Portugalci osnovali trgova\u010dke centre na afri\u010dkoj obali, va\u017enost saharske razmene, a samim tim i Djenn\u00e9 -a, je opala.<!--more--><a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/01-Mali-Djenne.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7577\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/01-Mali-Djenne.jpg\" alt=\"01 Mali Djenne\" width=\"1754\" height=\"861\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/01-Mali-Djenne.jpg 1754w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/01-Mali-Djenne-300x147.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/01-Mali-Djenne-1024x502.jpg 1024w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/01-Mali-Djenne-500x245.jpg 500w\" sizes=\"auto, (max-width: 1754px) 100vw, 1754px\" \/><\/a>grad\u00a0<\/span>ima etni\u010dki raznoliku populaciju od 33.000 stanovnika. zajedno sa Djenn\u00e9-J\u00e9no (lokalitetom na jugu grada), nalazi\u00a0 na spisku svetske kulturne ba\u0161tine UNESCO-a od 1988. godine.\u00a0prilikom procene 1984, identifikovane su 134 dvospratne zgrade od velikog arhitektonskog zna\u010daja. ipak, do 1995.godine, uprkos zabranama koje su donete statusom na listi svetske kulturne ba\u0161tine, 30% objekata sa ove liste je uni\u0161teno, a najve\u0107i broj je potpuno zamenjen novim objektima!<a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/03-Mali-Djenne.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7578\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/03-Mali-Djenne.jpg\" alt=\"03 Mali Djenne\" width=\"1153\" height=\"751\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/03-Mali-Djenne.jpg 1153w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/03-Mali-Djenne-300x195.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/03-Mali-Djenne-1024x666.jpg 1024w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/03-Mali-Djenne-460x300.jpg 460w\" sizes=\"auto, (max-width: 1153px) 100vw, 1153px\" \/><\/a><span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">95% starog grada,\u00a0<\/span>skoro svi objekti, \u00a0napravljeni\u00a0<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">su\u00a0<\/span>od cigala od nepe\u010dene zemlje (\u0107erpi\u010da) i oblo\u017eeni blatnim malterima.\u00a0<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">tradicionalne dvospratne ku\u0107e sa ravnim krovovima su gra\u0111ene oko malih centralnih dvori\u0161ta, sa impozantnim fasadama sa pilastrima i sa razvijenim\u00a0 rasporedom \u0161iljaka na vrhu, formiraju\u0107i parapet iznad ulaznih vrata.<\/span><a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/07-wwwalkayecom.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7579\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/07-wwwalkayecom.jpg\" alt=\"07 wwwalkayecom\" width=\"1754\" height=\"1119\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/07-wwwalkayecom.jpg 1754w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/07-wwwalkayecom-300x191.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/07-wwwalkayecom-1024x653.jpg 1024w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/07-wwwalkayecom-470x300.jpg 470w\" sizes=\"auto, (max-width: 1754px) 100vw, 1754px\" \/><\/a>u periodu 1996-2003. godine holandska vlada finansirala je restauraciju oko 100 najstarijih zgrada, od kojih su na nekima samo obnovljeni blatni malteri, a neke su potpuno iznova izgra\u0111ene.<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">neki od objekata, gra\u0111eni pre 1900. godine, su u \u2019toucouleur\u2019 stilu, i imaju masivne natkrivene ulaze \u00a0izme\u0111u dva velika potporna zida. ove ku\u0107e generalno imaju jedan mali prozor koji gleda na ulicu, iznad ulaznih vrata. mnoge od novijih dvospratnih ku\u0107a su u marokanskom stilu, i imaju mali ukra\u0161en prozor, ali bez pokrivenog ulaza.<\/span><a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/14-GenPrezZemljaKK-3b.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7580\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/14-GenPrezZemljaKK-3b.jpg\" alt=\"14 GenPrezZemljaKK-3b\" width=\"701\" height=\"343\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/14-GenPrezZemljaKK-3b.jpg 701w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/14-GenPrezZemljaKK-3b-300x146.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/14-GenPrezZemljaKK-3b-500x244.jpg 500w\" sizes=\"auto, (max-width: 701px) 100vw, 701px\" \/><\/a><span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">velika d\u017eamija je najve\u0107a gra\u0111evina na svetu napravljena od \u0107erpi\u010da. na ovom mestu bila je mnogo starija d\u017eamija iz 13.veka, ali je 19.veka zaboravljena i napu\u0161tena, pa su je naselile hiljade lasta.\u00a0kada je Seku Amadu osvojio Djenn\u00e9 tokom Tukulor rata, nije bio zadovoljan stanjem u kome se nalazila, te je zatvorio i sagradio novu u blizini. kada su francuske trupe osvojile grad 1893, ova d\u017eamija je uni\u0161tena, na njenom mestu izgra\u0111ena \u0161kola, dok je stara d\u017eamija rekonstruisana na originalnom mestu 1907.<\/span><span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">koriste\u0107i prinudni rad, pod vo\u0111stvom Ismaila Traor\u00e9, \u0161efa zidarskog esnafa.<\/span><span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">smatra se da je polo\u017eaj spolja\u0161njih zidova odgovara starim, ali se ne zna da li su unutsr\u0161nji zidovi zadr\u017eali isti raspored. ono \u0161to je sigurno je da da je novina simetri\u010dno postavljeno 3 velike kule u\u00a0<\/span><i style=\"color: #333333; line-height: 24.375px;\"><a title=\"Qibla\" href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Qibla\">qibla<\/a><\/i><span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">\u00a0zidu! (eto, odakle poti\u010de na\u0161a re\u010d za &#8220;kiblu&#8221;, odnosno zabat.)<\/span><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7581\" style=\"color: #333333; font-style: normal;\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/15-GenPrezZemljaKK-3b.jpg\" alt=\"15 GenPrezZemljaKK-3b\" width=\"550\" height=\"368\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/15-GenPrezZemljaKK-3b.jpg 550w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/15-GenPrezZemljaKK-3b-300x200.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/15-GenPrezZemljaKK-3b-448x300.jpg 448w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/15-GenPrezZemljaKK-3b-120x80.jpg 120w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/>cigle od nepe\u010dene zemlje prave se na obali reke u drvenim kalupima, od me\u0161avine zemlje i seckane slame. tipi\u010dna dimenzija im je 36x18x8cm, a izme\u0111u svakog reda cigli dolazi 2 cm blatnog maltera. ru\u010dno modelovane cilindri\u010dne cigle\u00a0<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">(ferey)\u00a0<\/span>su bile u upotrebi od 1930. sve zemljane konstrukcije pokrivene su za\u0161titnim slojem maltera, od me\u0161avine blata i pirin\u010danih ljuspica.<\/p>\n<p>fasade su dekorisane \u0161tapovima od snopova palmi (zvanih \u2019toron\u2019), koji izlaze oko 60cm iz zida i slu\u017ee kao trajno postavljena skela, za obnovu fasada nakon ki\u0161ne sezone. kerami\u010dke lule tako\u0111e izlaze van krovnih ravni, osiguravaju\u0107i da ki\u0161nica sa krova ne o\u0161teti zidove.<a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7582\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels.jpg\" alt=\"pompei-hotels\" width=\"1600\" height=\"1067\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels.jpg 1600w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels-300x200.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels-449x300.jpg 449w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/pompei-hotels-120x80.jpg 120w\" sizes=\"auto, (max-width: 1600px) 100vw, 1600px\" \/><\/a>d\u017eamija je sagra\u0111ena na platformi \u00a075\u00a0m x 75\u00a0m, 3 metra iznad nivoa pija\u010dnog trga, \u0161to \u0161titi d\u017eamiju od o\u0161te\u0107enja prilikom poplava Bani reke.\u00a0<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">spolja\u0161nji zidovi nisu ba\u0161 ortogonalni, tako da zgrada ima vi\u0161e trapezoidan oblik.\u00a0<\/span>pristup je omogu\u0107en sa 6 stepeni\u0161ta, a glavni ulaz je sa severne strane zgrade.\u00a0\u00a0unutra\u0161nje dvori\u0161te je \u00a020\u00a0m x 46\u00a0m i sa tri strane okru\u017eeno galerijama, a zapadna je rezervisana za \u017eene.<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">mali otvori na krovu su pokriveni su kerami\u010dkim posudama, koje, kad se sklone, omogu\u0107avaju toplom vazduhu da iza\u0111e iz zgade i tako ventiliraju prostor.<\/span><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7584\" style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/13-GenPrezZemljaKK-3b.jpg\" alt=\"13 GenPrezZemljaKK-3b\" width=\"2221\" height=\"1256\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/13-GenPrezZemljaKK-3b.jpg 2221w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/13-GenPrezZemljaKK-3b-300x169.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/13-GenPrezZemljaKK-3b-1024x579.jpg 1024w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/13-GenPrezZemljaKK-3b-500x282.jpg 500w\" sizes=\"auto, (max-width: 2221px) 100vw, 2221px\" \/>zajednica aktivno u\u010destvuje u odr\u017eavanju d\u017eamije tokom jedinstvenog godi\u0161njeg festivala, \u010diji je glavni cilj popravka o\u0161te\u0107enja nastalih tokom prethodne godine, uglavnom zbog ki\u0161a i pucanja usled temperaturnih razlika i vlage. u danima pre festivala, zemlja se priprema u jamama, \u0161to je zadatak mladih de\u010daka. mu\u0161karci se, potom, penju na ugra\u0111enu skelu i nanose maltere na povr\u0161inu d\u017eamije. druga grupa radnika donosi maltere do zidova<span style=\"color: #333333; font-style: normal; line-height: 24.375px;\">. \u017eene i devojke donose vodu do jama u kojima se priprema zemlja pre festivala, a tokom festivala do d\u017eamije za radnike. \u00a0\u010dlanovi zidarskog esnafa nadziru radove, a najstariji \u010dlanovi zajednice (koji su tokom godinama u\u010destvovali na ovim festivalima), sede na po\u010dasnim mestima na trgu i posmatraju proces.\u00a0<\/span><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-7583\" style=\"color: #333333; font-style: normal;\" src=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/12-GenPrezZemljaKK-3b.jpg\" alt=\"12 GenPrezZemljaKK-3b\" width=\"1180\" height=\"793\" srcset=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/12-GenPrezZemljaKK-3b.jpg 1180w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/12-GenPrezZemljaKK-3b-300x201.jpg 300w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/12-GenPrezZemljaKK-3b-1024x688.jpg 1024w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/12-GenPrezZemljaKK-3b-446x300.jpg 446w, https:\/\/zemljanarhitektura.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/12-GenPrezZemljaKK-3b-120x80.jpg 120w\" sizes=\"auto, (max-width: 1180px) 100vw, 1180px\" \/>nadam se da \u0107emo, jednom prilikom, preneti utiske i iz prvog lica!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Djenn\u00e9\u00a0je grad\u00a0osnovan 800.godine u centralnom Maliju i jedan je od najstarijih gradova podsaharske Afrike. nalazi se na ostrvu u delti reke Nila, a spontano je\u00a0postao sedi\u0161te trgovaca koji su svoju robu (so, zlato i robovi) donosili i odnosili iz Timbuktua.\u00a0uspon &hellip; <a href=\"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/?p=7551\">Continue reading <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_price":"","_stock":"","_tribe_ticket_header":"","_tribe_default_ticket_provider":"","_ticket_start_date":"","_ticket_end_date":"","_tribe_ticket_show_description":"","_tribe_ticket_show_not_going":false,"_tribe_ticket_use_global_stock":"","_tribe_ticket_global_stock_level":"","_global_stock_mode":"","_global_stock_cap":"","_tribe_rsvp_for_event":"","_tribe_ticket_going_count":"","_tribe_ticket_not_going_count":"","_tribe_tickets_list":"[]","_tribe_ticket_has_attendee_info_fields":false,"footnotes":""},"categories":[1041,61],"tags":[783,779,781],"class_list":["post-7551","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog","category-zemlja","tag-dzamija-u-deneu","tag-dene","tag-mali"],"post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7551"}],"version-history":[{"count":28,"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7551\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15718,"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7551\/revisions\/15718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zemljanarhitektura.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}